Kako je nastao veliki prasak

Kako je nastao veliki prasak

Kako je nastao veliki prasak, nastanak svemira

Kako je nastao svemir je jedno od najzanimljivijih pitanja svih vremena. Većina nas zna da je odgovor na pitanje kako je nastao svemir upravo veliki prasak. Postavlja se naravno pitanje kako je nastao veliki prasak i da li je prije njega postajao svemir kakvog danas poznajemo? Veliki prasak se dogodio prije 13, 8 milijardi godina i mišljenja oko njegovog nastanka su naravno podijeljena. Zasada je točan odgovor da nitko ne zna da li je postajalo nešto prije velikog praska. Svemir kao tema istraživanja je veoma širok pojam, znanstvenici o njemu danas znaju jako puno, ali isto tako jako puno je i dalje misterija. Kako znanstvenici znaju da je veliki prasak zaslužan za nastanak svemira? Moderna istraživanja na CERN-u i drugim svjetskim znanstvenim centrima diljem svijeta pomaže znanstvenicima otkriti odgovore ključne za nastanak svemira. Razvoj svemira se istražuje kroz razne eksperimente kroz predmete poput fizike elementarnih čestica, astrofizike te kozmologije. Navedeni predmeti pomažu znanstvenicima shvatiti kako je nastao veliki prasak.

Kako je nastao veliki prasak, razvoj svemira

Prvi atomi su nastali kada je naš svemir bio star 375. 000 godina, i upravo tada kreće daljnji razvoj svemira. Prve zvijezde nastaju oko 400 milijuna godina nakon početka svemira, i zatim se stvaraju galaksije, planeti i dolazi do širenja svemira. U zadnjih 400-tinjak godina istraživanja, otkako se sustavno promatra svemir pa sve do danas, znanstvenici su saznali što se u svemiru događalo od samog početka njegovog nastajanja, tj. Velikog praska. Kako je nastao veliki prasak? Znanstvenici tvrde da sasvim slučajno iz ničega. Dogodilo se prirodno, barem tako tvrde istraživanja iz eksperimentalne i teorijske znanosti kao astrofizika, kozmologija i fizika elementarnih čestica. Naravno, mnogi se pitaju kako je moguće da iz ničega može nastati nešto? Ništa i nešto se na riječi gleda kao sastavne dijelove materije koje tvore cjelinu pomoću raznih faktora oko njih. Kako je moguće da je svemir nastao iz ničega, kako je nastao veliki prasak? U početku bilo je ništa, jezik fizike ovo objašnjava kao vakuum ispunjen kvantnim fluktuacijama. Znači na početku nije bilo ničega, nikakvih čestica, antičestica, prostora ni vremena. Iz ničega se mogu stvoriti čestice i antičestice koje mogu živjeti pa opet nestati, i tako se krenulo nešto stvarati prirodnim putem.

Kako je nastao veliki prasak, svemir danas

Teorija o nastanku svemira i velikom prasku mnogima nema smisao, ali istraživanja su rekla svoje. Moderna znanost i priroda nas je podučila da svemir zapravo nema nikakvu svrhu osim što postoji i nosi život u sebi. Svemir je samo veliki prostor ili domaćin. Znanstvenici su najviše svjesni vidljivog svemira koji se sastoji od oko 100 milijardi galaksija i sadrži preko 100 milijardi zvijezda. Svaka zvijezda ima barem po jedan planet, matematički gledano u vidljivom svemiru imamo 10. 000 milijardi milijardi zvijezda i planeta, i ovo čini samo 5% našeg svemira, ostalih 95% svemira su tamne materije i energije o kojima se još vode istraživanja. Kako je nastao veliki prasak i kreirao svemir i dalje ostaje pitanje na koje se traži održivi odgovor. Teško je zamisliti da je odgovor na kako je nastao veliki prasak i svemir slučajno. Mogućnost da je to zaista tako i bilo je u skladu s prirodnim zakonima koje danas poznajemo. Svemir će zauvijek ostati fascinacija mnogih, i glavna tema mnogih istraživanja.

Tagovi:

Više članaka

Kako duže izdržati u krevetu

Kako duže izdržati u krevetu

Znate li opće koliko većina muškaraca može izdržati u krevetu? Prosjek je 7 minuta, no postoji li način da pomognete svom muškarcu kako duže izdržati u krevetu? Odgovor je naravno, vi&sc

Kako postići jaku erekciju

Kako postići jaku erekciju

Čini se da se erekcija događa instinktivno, ali proces dobivanja erekcije zapravo je prilično kompliciran. Uključuje vaše srce, glavu, hormone, krvne žile, živce, pa čak i vaše raspolože

Kako čujemo zvuk

Kako čujemo zvuk

Zvučni valovi ulaze u vanjsko uho i putuju uskim prolazom zvanim ušni kanal koji vodi do bubnjića te to pojašnjava proces kako čujemo zvuk. Bubnjić vibrira od dolaznih zvučnih valova i šalje te vibrac