author
MAS ZADAR Rimsko staklo Hrvatske radionicki reljefni zigovi

RIMSKO STAKLO HRVATSKE – RADIONIČKI RELJEFNI ŽIGOVI

MAS Zadar

14.09.2012 - 20.01.2013

 

RIMSKO STAKLO HRVATSKE – RADIONIČKI RELJEFNI ŽIGOVI | MUZEJ ANTIČKOG STAKLA U ZADRU | 14. RUJNA 2012. – 20. SIJEČNJA 2013. | OTVORENJE IZLOŽBE U PETAK, 14.09.2012. U 12:00 SATI

 

 

 

Muzej antičkog stakla u Zadru

RIMSKO STAKLO HRVATSKE – RADIONIČKI RELJEFNI ŽIGOVI

14. rujna 2012. – 20. siječnja 2013.

 

 

Nalazi staklene građe iz rimskog razdoblja na području Hrvatske zapaženi su u većoj količini na istočnoj obali Jadrana. Uz Pulu (Pola), Bakar (Volcera), Omišalj (Fulfinum), Osor (Apsorus), Skradin (Scardona) i Solin (Salona), brojni su stakleni predmeti pronađeni u Zadru (Iader) i njegovoj okolici. Značajnija su središta, uz Zadar, Starigrad (Argyruntum), Nin (Aenona) i Podgrađe kod Benkovca (Asseria). U kontinentalnom su dijelu Hrvatske nalazi iznimno rijetki.

 

 

Od desetak tisuća oblikovno raznolikih staklenih predmeta posebnu skupinu čine primjerci označeni reljefnim žigom na dnu recipijenta. Prema sadašnjim spoznajama u Hrvatskoj je evidentirano 312 takvih primjeraka. Reljefni su žigovi najčešći na vrčevima i staklenkama kvadratična tijela, odnosno spremnicima za pohranu i transport raznih tekućih i polutekućih sadržaja. U manjem su broju zastupljeni na ostalim četverokutnim recipijentima kao što su Merkur boce, pseudo Merkur bočice i boce pravokutna tijela tipa amfore. Radioničke oznake potvrđene su i na spremnicima za pohranu skupocijenih kozmetičkih i ljekovitih pripravaka među kojima su posebno značajne boce i balzamariji spljoštena tijela. Posebnu kategoriju čine konične čaše s uleknućima s otiskom carskog novca.

 

 

U označavanju staklenih predmeta rimski su staklari koristili razne geometrijske, biljne i životinjske motive, dok su pojedine radionice predmete označavale tekstualnim oznakama. Posebnu pažnju privlače vrčevi i staklenke na kojima su sačuvana imena sjeveroitalskih staklara G. Salvija Grata, L. Emilija Blasta i P. Akcija Alcima. U razdoblju ranog kršćanstva pojavljuju se i oznake križa i kristograma.

 

 

Analize radioničkih oznaka predstavljaju važan segment izučavanja antičkog staklarstva te su bitne u praćenju razvoja lokalne produkcije i izdvajanja autohtonih proizvoda iz cjelokupne staklene građe. Na zadarskom su području registrirani specifični reljefni žigovi koji se ne pojavljuju u drugim dijelovima Rimskog Carstva. Prema nalazima kvadratičnih vrčića označenih s četirima laticama i pseudo Merkur bočica, Zadar (Iader) se može izdvojiti kao glavno proizvodno i distributivno središte Liburnije u vremenu od kraja 1. do sredine 3. stoljeća. Dakako, to ne isključuje postojanje staklarske djelatnosti i u drugim liburnskim središtima, primjerice Enoni, Aseriji i Argiruntumu, što potvrđuje brojnost i homogenost drugih staklarskih proizvoda bez radioničke oznake.

 

 

Upotreba staklenih predmeta s radioničkim žigovima odgovara vremenu od druge četvrtine 1. do sredine 4. stoljeća, a težište je na razdoblju kraja 1. i prvih desetljeća 2. stoljeća. Stagnacija staklarske djelatnosti, započeta sredinom 4. stoljeća odrazila se i u potpunom izostanku radioničkih oznaka.

 

 

 


Muzej antičkog stakla u Zadru

Poljana Zemaljskog odbora 1, HR-23000 Zadar

Tel: +385 (0)23 363 830

Fax: +385 (0)23 363 834

E-mail: info@mas-zadar.hr

www.mas-zadar.hr

 

  • Foto galerija