Blaženi Jakov Zadranin (Zadar, oko 1400. – Bitetto, 27. travnja 1496.), blaženik rimokatoličke Crkve, franjevac i zaštitnik grada Bitetta
Blaženi Jakov Zadranin (Zadar, oko 1400. godine – Bitetto kraj Barija, 27. travnja 1496.), blaženik rimokatoličke Crkve, franjevac i zaštitnik grada Bitetta.
Bl. Jakov Zadranin u dokumentima je zapisan kao Ilirski (Illyricus), Zadranin (a Jadera, di Zara), Slaven (Schiavone), Dalmatinac i sl. U kasnijoj talijanskoj literaturi prevladava "da Bitetto", gradić u kojem je živio i umro. Međutim, svi se životopisci slažu da je bio Hrvat, čak su mu zapisali ime roditelja: Leonardo i Beatrica (Blaženka) Varindjec.
Kao mladić stupio je u Franjevački red u samostanu sv. Frane u Zadru. Nije bio svećenik, već redovnik. Kada je 1438. godine kustos (zamjenik provincijala) trebao poći na generalni kapitul Reda, Jakov ga je pratio i nakon kapitula zaželio ostati u Provinciji sv. Nikole biskupa (Bari). Živio je u raznim samostanima, bio je čovjek molitve i marljiv u svojim svakodnevnim poslovima. Bio je osobito pobožan, vršio pokornička djela i predavao se dugotrajnoj molitvi i kontemplaciji, pa je više puta padao u vjerske zanose (ekstaze). Godine 1482. za vrijeme epidemije kuge, pokazao je veliku ljubav i uslužnost prema bolesnicima zaraženima kugom.Umro je dana 27. travnja 1490. godine u samostanu u Bitettu, nedaleko Barija.
Narod ga je i za života i nakon smrti smatrao svecem i odmah su mu počeli iskazivati štovanje i zazivati ga u svojim molitvama. Sagrađena je posebna kapela u kojoj se čuva njegovo neraspadnuto tijelo. Od 1505. javno je štovan, a 1700. i službeno je proglašen blaženim. Godine 1990. završen je dijacezanski postupak za njegovu kanonizaciju i spisi su predani Kongregaciji za proglašenje svetih. Papa Klement XI. odobrio je njegovo štovanje 1700. godine za cijeli Franjevački red.
Papa Leon XIII. dopustio je njegovo štovanje i u Zadarskoj nadbiskupiji, a najnoviji Časoslav i Misal franjevačkih zajednica hrvatskoga jezičnog područja donosi tekstove za liturgijsko štovanje bl. Jakova. Zadarski vjernici sve ga više otkrivaju kao svoga zagovornika. Slavi se u zadarskoj crkvi sv. Frane, gdje su vjernici Bitetta 1989. godine donijeli njegovu sliku i relikvije.
